Back to top
  /  AGI   /  VIDEO Otkrivamo tajne zanata uspješnih DJ-eva na modernom radiju

VIDEO Otkrivamo tajne zanata uspješnih DJ-eva na modernom radiju

Tamara Loos, Hrvoje Kečkeš, Edita Lučić Jelić, Saša Lozar, Tatjana Jurić, Barbara Kolar, Siniša Garbin… Sam nastavi niz, jer njihove glasove, ali i lica jako dobro poznajemo. Oni su radijski DJ-evi, svakodnevno obavljaju vrlo atraktivan posao koji se nekima može učiniti jednostavnim, ali nije. Što radi i što mora znati moderni radijski DJ, ispričala nam je prokuristica AGI-ja Anita Šulentić koja svoju neupitnu strast prema radiju prenosi na nove generacije, a zavirili smo i u studio narodnog.

Na hrvatskoj radijskoj sceni situacija se počela ozbiljnije mijenjati pokretanjem prvog formatiranog radija u Hrvatskoj – Antene Zagreb. I ranije su zamijećeni multimedijski trendovi, radili su se pojedini iskoraci, ali od 2008. mnogi radiji su „ubacili u višu brzinu“. Od tada, možemo reći, više ništa nije kao prije.

U prvom planu, kao prva i (ne)raskidiva veza radijskog medija i slušatelja, je pozicija radijskog DJ-a. Nekadašnji voditelj, popularno zvani spiker, ovisio je o uskoj suradnji s tehničarem koji bi realizirao program te bi po vlastitom nahođenju pripremao dnevne teme i prenosio ih slušateljima. Sada se uglavnom oslanja sam na sebe i svog producenta.

Konkretno, DJ-evi su na formatiranom radiju ujedno i tehničari, montažeri i realizatori jer sami brinu o radijskom pultu, miksaju glazbu, pripremaju tonove slušatelja, kreiraju sadržaje za društvene medije radija, pišu članke za mrežnu stranicu radija te rade i kao voditelji radijskih vanjskih evenata

objašnjava Šulentić, a evo kako to izgleda u praksi

Ovdje smo „u akciji“ vidjeli neke od najuspješnijih radijskih DJ-eva u zemlji, Marka Bratoša i Hrvoja Kečkeša, inače dobitnika Večernjakove ruže 2020. za radijske osobe godine.

Trudimo se dijeliti priče iz vlastitih života jer to slušateljima daje priliku da nasbolje upoznaju i da se na neki način povežu sa svojom sličnom pričom ili perspektivom i uvijek se trudimo dati neki originalni twist na priču

kaže Marko.

“Dala bi se cijela knjiga napisati o radijskoj kreativi. Radio je medij koji se prije svega sluša i tim više zahtijeva što veću kreativnost i promišljanja o sadržaju koji će se plasirati. Dosta je zahtjevno iz dana u dan smišljati te nove sadržaje, ali ako se polazi od sebe i svoje prirodnosti, veće su šanse da finalni proizvod bude uspješan i zanimljiv”, objašnjava Hrvoje.

I upravo su to neki od važnih recepata za uspjeh, napominje Šulentić, jer slušatelji žele stvarnog, osjećajnog i zanimljivog prijatelja s druge strane mikrofona. Na kraju krajeva, koliko daješ toliko ćeš i dobiti.

Kvalitetna kombinacija personalityja i lifestylea interaktivnog DJ-a uvijek zasluži odanost slušatelja

ističe prokuristica AGI-ja.

Od radijskog DJ-a očekuje se puno – elokventnost, široko znanje opće kulture, stručno poznavanje glazbe, optimizam – pogotovo u ovim vremenima, karizma, osobni stav, duhovitost koja uključuje i šale na vlastiti račun, otvorenost prema novim stvarima i ljudima, spremnost na svakodnevni rad na sebi i svojim znanjima i vještinama.

Za njih u Hrvatskoj još ne postoji institucionalno obrazovanje pa se, nakon audicije na kojoj se ocjenjuju glasovne i govorne komponente te komunikacijska uvjerljivost, educiraju u internim školama i vježbom, radeći s lektorima, fonetičarima…

Jedan od ciljeva AGI-ja je upravo promicanje kvalitetnog obrazovanja za suvremenog DJ-a i ostala radna mjesta na konvergiranoj radijskog postaji u 21. stoljeću.

Follow us